Džulijan Asanž, najpoznaviji azilant u svetu, u
ekskluzivnom intervjuu za svog izdavača u Srbiji Albion Booksu upozorava
da su se mračne sile nadvile nad internetom i da državne agencije i
velike kompanije koje su etablirale onlajn biznis raspolažu mnoštvom
informacija o građanima. Moć je tolika da to obilje presretnutih
informacija dovodi do apsurda: oni koji nas prate znaju o nama više nego
mi sami.
Osim toga, mogućnost „prekrajanja“ sadržaja na globalnoj
mreži, omogućava onima koji to rade da menjaju sadašnjost i prošlost, a
samim time da utiču na budućnost. Asanž kaže da je jedino oružje
slobodnih ljudi njihovo ujedinjavanje u zajednički front za slobodu
interneta i primena ozbiljnih kriptografskih tehnika.
- Na početku nove knjige „Sajferpanks“ kažete da je internet postao pretnja ljudskoj civilizaciji. Zbog čega?
-
Kako je ljudska civilizacija ulazila u internet, istovremeno je i
internet je prodirao u samu srž naše civilizacije. Naša međuljudska,
poslovna i državna komunikacija isprepletana je internetom na isti način
na koji su u našem telu isprepletane vene i arterije. Bolest koja je
zahvatila internet zahvata i svako naše društvo pojedinačno, kao i
čitavu civilizaciju. Ta bolest, koja se sve više širi, sa jedne strane
apsolutni je nadzor celokupnog telekomunikacionog saobraćaja koji se
dešava na internetu, to su naše finansijske transakcije, intelektualne
ideje, interpersonalne veze, a sa druge strane to su novi načini
kontrole ovih tokova informacija, pokušaj nadziranja samog krvotoka
globalne civilizacije.
- Kažete da obaveštajne službe
pokušavaju da „uspore procese da bi ih bolje kontrolisali“. Šta možemo
da uradimo da bi internet opet postao sredstvo emancipacije, a ne
pretnja našim pravima i slobodama?
- Prvenstveno
moramo biti svesni nadolazeće distopije. A kao rezultat te svesnosti
moramo menjati ponašanje ljudi, tako da bismo udruženim snagama mogli da
dođemo do ideja o tome kako da se borimo protiv toga. To je stvar
političke svesnosti i samospoznaje. Praktično, postoje samo dva načina
kako se možemo boriti protiv problema koje smo do danas otkrili. Prvi je
da svoj način komunikacije prilagodimo rizicima koji de facto postoje -
to znači da budemo mnogo oprezniji u komunikacijama i vezama koje se
dešavaju u onlajn svetu. Da budemo svesni da sve te informacije
prikupljaju velike države poput SAD i prosleđuju ih, ne samo svojim
državnim agencijama, već i svojim korporacijskim partnerima, koji su
pokrovitelji ili tehničku povezani sa tim velikim obaveštajnim
agencijama, kao i drugim državama sa kojima imaju saveznički odnos.
Druga mera je primena kriptografske tehnologije, koja, kada se pravilno
koristi, pruža zaštitu i od najmoćnijih država. Neobično je to, što ni
najjači politički i tehnološki um neke supersile nije u stanju da reši
matematički problem koji stvori kriptografija, ako se pravilno koristi.
- Koje su opasnosti po našu privatnost i građanska prava?
-
Ovakav razvoj situacije vodi ka novoj transnacionalnoj distopiji u
razmerama koje nikada pre nisu viđene. Ona ne utiče na samo jednu zemlju
u jednom regionu, već na sve zemlje u čitavom svetu. Utiče na sve
zemlje u isto vreme, jer su sve zemlje na internetu. U pitanju je
najveća krađa u ljudskoj istoriji. Na primer, Nacionalna agencija za
bezbednost, najveća državna obaveštajna agencija, smeštena u Sjedinjenim
Državama, javno je priznala Kongresu da dnevno izvrše više od 1,6
milijardi presretanja. O takvoj količini transfera znanja i moći, kojima
raspolaže većina stanovnika planete, a u ruke male, moćne i tajne grupe
i njenih nedodirljivih prijatelja, nismo mogli ni da sanjamo.
- Kažete
da su naši privatni životi militarizovani i da kada na primer šaljemo
SMS poruku nekom bliskom, to je kao da između nas stoji tenk. Kako
možemo da uklonimo taj tenk?
- Militarizacija veza
među ljudima rezultat je militarizacije sajber prostora. Dešava se
masovno nadziranje gotovo celokupne internet komunikacije koja prelazi
međunarodne granice, kao i države, ali i kruži unutar zemlje. To
postavlja vojne i nacionalne obaveštajne službe u centar privatnih
odnosa između muža i žene, oca i ćerke, majke i sina, između prijatelja,
između naših poslovnih saradnika, i naših političkih prijatelja i
stavlja u kontekst vojne i nacionalne bezbednosti. To je kao da imate
vojnika koji spava ispod vašeg kreveta i sluša svaki znak pažnje koji
uputite putem internet četa, imejla, sms poruke ili u telefonskom
razgovoru. I zato se ne radi samo o pacifikovanju tih odnosa, jer se za
prava uvek bori, ona se osvajaju. Moramo kontrolisati ovu vojnu
okupaciju organizovanim političkim pokretom i ispravnim naoružavanjem
tog pokreta. A jedino oružje koje na internetu ima vrednost jeste
kriptografsko oružje.
- Još jedna velika opasnost je
zaštita naše privatnosti. Šta možemo da uradimo ako Google i Facebook
znaju više o nama nego mi sami?
- To je pravo
pitanje, šta možete da uradite ako Google i Facebook znaju više o vama
nego vaša majka? Google recimo zna šta ste pretraživali pre godinu dana,
pre dva meseca, pre tri dana, a vi to ne znate, tako da ima jako malo
stvari koje možete da uradite, a da moćne države i njihovi korporacijski
saveznici neće već unapred znati. Samim tim to nije pitanje samo za
vas. To je pitanje za sve one ljude sa kojima ste komunicirali ili one
sa kojima ste se bili angažovani na nekoj aktivnosti. Zato, ako znaju,
ne možete baš puno da uradite u vezi sa tim, a ako ne možete puno da
uradite, vaša sloboda je ograničena, kao i svih ljudi oko vas i u našim
društvima. Jedini način da budemo slobodni jeste da sprečimo te
organizacije da znaju ko smo ili o čemu komuniciramo. A da bismo to
postigli, neophodno je da koristimo kriptografiju, da bismo moć vratili u
ruke nas pojedinaca i da bismo ovim organizacijama i njihovim
saradnicima oduzeli moć koju im ta saznanja daju.
- Podsećate
na Orvelovo načelo: „Ko kontroliše sadašnjost kontroliše prošlost, a
onaj ko kontroliše prošlost kontroliše budućnost“, kada govorite o tome
da našu prošlost ne samo menjaju nego i brišu. Šta to znači za našu
budućnost?
- Izmena istorije u Velikoj sovjetskoj
enciklopediji čuveni je primer. Na primer, 1954. godine kada Berija,
bivši šef NKVD-a, preteče KGB-a, više nije bio u milosti, tekst o njemu u
enciklopediji je prerađen i ta izmena je prosleđena svim registrovanim
vlasnicima enciklopedije i bibliotekama. Izmena je sadržala proširen
unos o Beringovom prolazu koji je trebalo svi da stave preko stare
stranice. Takve izmene bile su očigledne. U sajber prostoru kada neki
tekst obrišete iz novina ili neke druge onlajn arhive, on nestane bez
traga. Ne samo da taj tekst prestane da postoji, već kao da nikada ni
nije postojao. Oni nestaju, jer neki ljudi pokušavaju da kontrolišu
budućnost, tako što će izmeniti sadašnjost, da bi obrisali prošlost.
Postoje rešenja za to. Na prvom mestu, moramo biti svesni da takva
praksa postoji s vremena na vreme, čak i u novinama na Zapadu, poput
Gardijana i Njujork tajmsa. Drugo, kriptografija je odgovor. Moguće je
napraviti algoritam, koji će bilo koji novinski tekst sabiti u potpuno
jedinstven broj, tako da ako taj članak bude promenjen, menja se i broj i
nijedan drugi članak ne može imati isti broj. Ovo je tek začetak
upotrebe ovog svojstva kriptografije u sprečavanju menjanja digitalnih
arhiva nama pred nosom, u sprečavanju menjanja istorije nama pred nosom.
Ako to uradimo na pravi način, možemo sagraditi čvrstu strukturu naše
istorije, koju u budućnosti ni politički moćnici ne mogu izmeniti.
- Imajući u vidu sadašnju situaciju, da li biste sve opet uradili isto?
-
Da, veoma sam ponosan na sve što smo postigli. Naravno, svako ko nije
budala s vremenom uči kako da poboljša svoju taktiku. Svi imamo
ograničen broj dana života i važno je da ih proživimo u potpunosti i u
skladu sa svojim principima. Ako bismo živeli na bilo koji drugi način,
bilo bi to uzaludno rasipanje.
- Koja bi bila poruka vašim čitaocima u Srbiji?
-
Poslednje dve godine svedoci smo izuzetne političke radikalizacije
naših društava, koja je povezana sa internetom, zbog toga što i sam
internet dovodi do neverovatne edukativne transformacije ljudi koji ga
koriste. U nekim društvima ovo je već dovelo do revolucije i značajne
reforme. Ovo je vreme pre svega nezapamćene političke edukacije.
Istovremeno, reakcija na to je uvođenje masovnog nadzora internet
komunikacija. Te dve sile oblikovaće našu budućnost. Oblikovaće naše
mesto u budućnosti, svaki aspekt te budućnosti. Zajedno ćemo se boriti
za našu slobodu i naše mesto u tom novom svetu. Nije izvesno da ćemo
pobediti, ali nema drugog načina za nas.
Balov sa Asanžom u Ambasadi Ekvadora
Nakon
velikog uspeha srpskog izdanja „Neautorizovane autobiografije“
Džulijana Asanža povodom kojih je izdavač Albion Books organizovao
seriju tribina „Fenomen WikiLeaks“ širom Srbije, osnivač izdavačke kuće
Uroš Balov imao je veliku privilegiju da, pre samog božićnog obraćanja
osnivača WikiLeaks-a u Londonu zakazanog za večeras u 20 časova po
srednjoevropskom vremenu, razgovara sa njim. Balov i Asanž su u kratkom
razgovoru u prostorijama Ambasade Ekvadora razgovarali o budućnosti
interneta, zaštiti privatnosti i građanskih prava na internetu, ali i
nekim ličnim pitanjima. Razgovarali su i o planovima za promociju nove
Asanžove knjige „Sajferpanks“ kojuče Albion Books uskoro objaviti na
srpskom.
Izvor: Danas
Нема коментара:
Постави коментар