Meštani Savinaca i okoline, ali i radnici koji su angažovani na
izgradnji autoputa Beogad - Požega, poručili su da da će po svaku cenu
stati u odbranu hrasta starog više od 600 godina koji se našao na trasi
deonice kroz opštinu Gornji Milanovac, jer se, kako pišu Naše novine,
plaše kletve!
Oni su ogorčeni izjavom potpredsednika Vlade Aleksandra Vučića da on
hoće autoput, a ne hrast i da Srbija treba da ide u pravcu
modernizacije, a ne da se bori sa palanačkim duhom prošlosti, podsećaju
Naše.
- Vučić nas je ovom neprimerenom izjavom sve uvredio. Ne radi se ovde o palanačkom duhu prošlosti, već o korupciji, neodgovornosti i nezanju prilikom projektovanja. Taj hrast je više od šest vekova delio sudbinu ovog naroda i bio svedok naše burne prošlosti. Ne znam samo ko će da poseče drvo. Mi ga ne damo, eto priznajemo, palančani smo, a ne evropejci - poručuju ogorčeni meštani.
Radnici koji rade na trasi autoputa kroz takovska sela, kažu da im ni na kraj pameti ne pada da seku stari zapis, pa makar ostali bez posla.
- Svi smo mi sasvim svesni šta znači odseći zapis, sveto drvo. Svi smo mi roditelji, imamo porodicu...
Nadamo se da će i razum prevladati i da će se naći neko rešenje, a da mi nećemo morati da radimo ono što ne želimo - poručuju radnici.
Radoslav Markeljić, vlasnik imanja na kojem je hrast, a koje je mu je eksproprisano zbog izgradnje autoputa, kaže za Naše novine da je ovaj hrast oduvek bio na tom imanju.
- Nedavno sam bip prinuđen da prodam parcelu za 300.000 dinara, jer je tako presuđeno, da bi se izgradio autoput. Ali moralo je da se vodi računa o nekim stvarima. Nekoliko metara od hrasta je bunar u kom je voda na svega osmom metru, a ako pogledate teren koji se kopa ispod hrasta, videćete da je i on podbaran i pun vode. Oni su to rešili da premoste nekakvim vijaduktom. U redu, samo šteta da se voda rasipa, kad smo sa njom sve siromašniji - kaže Markeljić i dodaje:
- Znamo da su nam čak i predstavnici firme iz Azerbejdžana, koja je glavni izvođač radova, a koji su muslimanske veroispovesti, govorili da oni na našem mestu nikad ne bi odsekli to drvo. Pa ti vidi
Izvor: Press online
Oni su ogorčeni izjavom potpredsednika Vlade Aleksandra Vučića da on
hoće autoput, a ne hrast i da Srbija treba da ide u pravcu
modernizacije, a ne da se bori sa palanačkim duhom prošlosti, podsećaju
Naše.- Vučić nas je ovom neprimerenom izjavom sve uvredio. Ne radi se ovde o palanačkom duhu prošlosti, već o korupciji, neodgovornosti i nezanju prilikom projektovanja. Taj hrast je više od šest vekova delio sudbinu ovog naroda i bio svedok naše burne prošlosti. Ne znam samo ko će da poseče drvo. Mi ga ne damo, eto priznajemo, palančani smo, a ne evropejci - poručuju ogorčeni meštani.
Radnici koji rade na trasi autoputa kroz takovska sela, kažu da im ni na kraj pameti ne pada da seku stari zapis, pa makar ostali bez posla.
- Svi smo mi sasvim svesni šta znači odseći zapis, sveto drvo. Svi smo mi roditelji, imamo porodicu...
Nadamo se da će i razum prevladati i da će se naći neko rešenje, a da mi nećemo morati da radimo ono što ne želimo - poručuju radnici.
Radoslav Markeljić, vlasnik imanja na kojem je hrast, a koje je mu je eksproprisano zbog izgradnje autoputa, kaže za Naše novine da je ovaj hrast oduvek bio na tom imanju.
- Nedavno sam bip prinuđen da prodam parcelu za 300.000 dinara, jer je tako presuđeno, da bi se izgradio autoput. Ali moralo je da se vodi računa o nekim stvarima. Nekoliko metara od hrasta je bunar u kom je voda na svega osmom metru, a ako pogledate teren koji se kopa ispod hrasta, videćete da je i on podbaran i pun vode. Oni su to rešili da premoste nekakvim vijaduktom. U redu, samo šteta da se voda rasipa, kad smo sa njom sve siromašniji - kaže Markeljić i dodaje:
- Znamo da su nam čak i predstavnici firme iz Azerbejdžana, koja je glavni izvođač radova, a koji su muslimanske veroispovesti, govorili da oni na našem mestu nikad ne bi odsekli to drvo. Pa ti vidi
Izvor: Press online
Нека преправе пројекат, ЗАПИС не треба да дирају!
ОдговориИзбришиЈер, „свето дрво“ – храст, запис, је дрво у које се урезује, уписује крст. Запис је дрво – заштитник сваког места, под њим се читају молитве, под њим се држе народни зборови и суђења, он „штити од грома“, он се никада не сече. У турско време запис је служио уместо цркве – под њим се служила литургија. И обичају сечења бадњака – гране церовог или храстовог дрвета које се спаљује да би се поново родило – дат је хришћански смисао. У народним обичајима приликом сечења бадњака постоји лично обраћање и извињење дрвету које се сече. (Српски код)
Из поузданих извора знам да се на путу Ниш-Нишка Бања, десило слично, па сада ту постоји ткз "црна тачка". На том делу се превише страдало и гинуло а пут је прав???
Заинтересованом полицајцу открио тајну стари мештанин.
Према томе, не треба се играти, НЕШТО ПОСТОЈИ И ТО ТРЕБАМО ПОШТОВАТИМ, ЈЕР СУ ЧУДНИ ПУТЕВИ ГОСПОДЊИ!